Pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, u Dubrovniku je od 23. – 26. listopada 2005. održan Međunarodni kongres Internacionalne lige humanista na temu „Humanizam, svjetski mir i globalizacija“. Rukovođenje radom Kongresa povjereno je Predsjedništvu sastavljenom od najviših ličnosti Stalnog komiteta. Za predsjedavajućeg Kongresa izabran je acc. Luko Paljetak.

Na Kongresu se čulo 15 glavnih referata i 7 koreferata kojima su obuhvaćeni najaktualniji problemi svijeta: nasilje, rat, terorizam, glad, bolest, nepismenost, opće zaostajanje zemalja u postratnom periodu, problemi nacionalnih manjina, povratak prognanih na svoja ranija ognjišta, itd. Kongres je ukazao na puteve i načine kako da Liga konkretno doprinese rješavanju tih problema i osudi pojedine akte kojima se ugrožava mir i nanosi patnja.
Na posebnoj svečanosti u Kneževom dvoru u Dubrovniku, koju je u čast Kongresa priredila prof. Dubravka Šuica, gradonačelnica grada Dubrovnika, Kongres je svečano proglasio acc. Miroslava Radmana humanistom desetljeća. Čast da proglasi acc. Radmana humanistom desetljeća pripala je gradonačelnici grada Sarajeva, dipl. iur Semihi Borovac, u znak poštovanja koje njeguje prema misiji Internacionalne lige humanista.

KOMISIJA ZA ZAKLJUČKE
I DOKUMENTA KONGRESA

Predsjedavajući Kongresa, acc. Luko Paljetak izrazio je želju da se rad Kongresa odvija u duhu prijateljstva i suradnje koji prožimaju Ligu humanista, poželio je da se diskusija odvija prema načelima i principima humanizma, što je, kako se kasnije potvrdilo,  prihvaćeno.
Pošto je saslušala razne referate, koreferate i diskusije na temu „Humanizam, svjetski mir i globalizacija“, Komisija smatra da „mir nije samo odsustvo rata, već dinamičan proces suradnje između svih država i naroda, suradnje zasnovane na slobodi, nezavisnosti, nacionalnom suverenitetu, jednakosti, poštovanju ljudskih prava, kao i poštenoj i pravičnoj raspodjeli sredstava za zadovoljavanje potreba naroda“.

• Bitno je za mir da se u svim uvjetima poštuju međunarodna pravila humanosti.
• U tom procesu popuštanje zategnutosti, nasilja, terorizma, gladi, bijede, siromaštva, poštovanja prava i sloboda svakog čovjeka su također elementi za mir.

ZDRAVLJE – FAKTOR MIRA

Stav svih sudionika Kongresa je da se humanisti diljem svijeta trebaju pridružiti univerzalnim naporima da se programom pomoći među kojima je i program za zdravlje, uspostavi mir. „Zdravlje – faktor mira“ bilo je uostalom, jedna od tačaka rasprave na Kongresu. Komisija podsjeća da je zdravlje najveće bogatstvo i temeljno pravo čovjeka. Podsjeća i da je zaštita ljudskog života značajan akt i zadatak društva kojim bi doprinijeli da zdravlje podignemo na najviši mogući nivo.

POMOĆ SLABIMA

Pomoć žrtvama svih vrsta nesreća, kao tradicionalna podrška kojoj su humanisti uvijek pridavali najveću prednost, predstavlja nesumnjivo bitan faktor mira. Posebno je istaknuto da se moraju poduzeti mjere zaštite čovjekove okoline i u tu svrhu utvrditi posebne programe ekološke zaštite.

MLADI I MIR

Kongres se posebno bavio pitanjima vezanim za rad mladih i za rad sa mladima. Date su brojne preporuke za sprovođenje konkretnih zadataka, kojima se ukazuje na široke mogućnosti rada mladih, posebno u odgoju za mir i razumijevanje.
Na Kongresu je utemeljen podmladak Internacionalne lige humanista koji će u narednoj 2006. godini održati svoj prvi kongres.

RAZVOJ

Opće je prihvaćeno da treba priznati pravo narodima na bezbjednost i blagostanje. Stoga, razvoj postaje osnovni zadatak, koji stvara potrebne uvjete da bi se poboljšao nivo života, da bi se garantiralo poštovanje ljudskog dostojanstva, faktora koji je odlučujući za mir među ljudima i narodima.

SPORT U FUNKCIJI MIRA

Principi jedinstva, univerzalnosti i jednakosti mogu da se ostvare ukoliko među ljudima i narodima, posebno među mladima stvorimo mostove suradnje, prijateljstva i interkulturalnog razumijevanja. Zbog tih razloga Komisija smatra da je razvoj sporta i njegovanje tradicije sportskog duha među mladima od izuzetne koristi. Mlade treba učiti da sport doživljavaju kao plemenitu stazu ka miru i razumijevanju među ljudima i narodima.

TURIZAM

Kao veoma značajna privredna grana razvoja, turizam se smatra veoma značajnim faktorom za uspostavu interkulturalnog razumijevanja među ljudima i narodima. Obzirom da turizam dovodi mnogo ljudi na određene prostore, to su mogućnosti od neprocjenjive vrijednosti da se ljudi među sobom bolje upoznaju kako bi se više cijenili i uvažavali. Projekat „Turizam u misiji mira i interkulturalnog razumijevanja“ najbolji je put ka tom cilju.

ODGOJ I OBRAZOVANJE

Budući da su problemi čovječanstva globalni i da se oni rješavaju na globalnom planu, posebno se naglašava uloga ČOVJEKA kao građanina svijeta. Stoga Komitet za obrazovanje i znanost među problemima koji se danas postavljaju pred odgoj i obrazovanje, izdvaja neke:

• Kako odgajati i obrazovati slobodnu stvaralačku ličnost kao pojedinca, kao pripadnika svog naroda i kao građanina svijeta?
• Kako prevladati lokalne nacionalizme i zatvaranje užih etničkih zajednica, a s druge strane u globalnoj svjetskoj zajednici sačuvati identitet i autentične vrijednosti svake nacionalne zajednice i individualitet svakog pojedinca?
• Kako izaći iz ovog kaosa netolerantne agresivne konfrontacije među ljudima različitih nacija, religija, vjerovanja... različite boje kože, iz različitih predjela svijeta?

Uz ove globalne probleme čovječanstva, zemlje u tranziciji imaju i svoje specifične probleme. Kako prestruktuirati privredu i izaći iz ekonomske krize? Kako poboljšati međunacionalne, međureligijske (vjerske) i političke odnose i razvijati ih u smjeru suvremenih integracija čovječanstva i suvremenih humanističkih međunarodnih odnosa?

ODGOVOR je odgoj i obrazovanje na univerzalnim humanističkim načelima i principima, utemeljenim na četiri pretpostavke:

• Globalnoj viziji budućeg svijeta koji se traži i svijeta humanih ljudi;
• Alternativnom mišljenju koje oslobađa misao od podređivanja postojećem i otvara ga prema novim mogućnostima;
• Strategiji života reguliranoj na načelu „biti“ i „imati“, a ne samo „imati“;
• Aktivnosti uključivanja i participacije oslobođenoj nasilja i fanatizma.

Polazeći od toga da je primarni zadatak Internacionalne lige humanista da doprinese očuvanju mira i stabilnosti razvijanjem suradnje među narodima putem obrazovanja, nauke, kulture, istraživanja, promoviranja dostignuća u izgradnji demokracije i mira, da bi se osiguralo univerzalno poštivanje pravde, zakonitosti i ljudskih prava i fundamentalnih sloboda koje su utvrđene Poveljom UN-a za sve narode svijeta bez razlike zbog rase, pola, jezika ili vjere.

ZAŠTITA DJECE OD ZLOUPOTREBE I NASILJA

Nedavni sukobi na prostorima BiH, Hrvatske, kao i u zemljama zahvaćenim ratnim sukobima „izvana“ ili „iznutra“, skrenuli su pažnju na:

• Položaj djece u oružanim sukobima i potreba da se nužno poboljša zaštita na koju imaju pravo po svim ratnim zakonima i običajima rata;
• Traži se zaštita djece mlađe od 15 godina od sudjelovanja u ratne, vojne ili političke svrhe;
• Zaštita djece od zloupotrebe i bilo kojeg oblika nasilja u obitelji i društvu, od zloupotrebe u „medicinske“, seksualne i trgovačke svrhe;
• Zaštita djece od ovisnosti o drogi, alkoholu, i sl.
• Pravo da se svoj djeci osigura osnovno obrazovanje, pravo na ishranu, zdravstvenu zaštitu i sl.

Kongres je zauzeo jedinstven stav da dobrobit djece zahtijeva akciju svih subjekata društva po principu „svatko za sebe“ i „svi zajedno“.
Složili smo se da ćemo u svom radu i djelovanju dati prioritet pravima djece, njihovom opstanku i njihovoj zaštiti i razvoju. Složili smo se da ćemo u tom pravcu nastupati zajedno u okviru međunarodne suradnje. Zalagat ćemo se da se svoj djeci mora pružiti prilika da pronađu sopstveni (vlastiti) identitet i sagledaju svoju vrijednost u sredini koja im pruža sigurnost, podršku u obitelji i drugim institucijama zaduženim za njihovu dobrobit.

PRIZNANJA I POČASTI – ZNAČAJAN DOPRINOS PROMOCIJI MISIJE INTERNACIONALNE LIGE HUMANISTA

Sudionici Kongresa su saglasni da u cilju poticaja i poštovanja institucijama, pojedincima, organizacijama, društveno – političkim, javnim i kulturnim institucijama koji doprinose unapređivanju javne promocije misije mira Internacionalne lige humanista u svim oblastima, posebno u zbližavanju naroda diljem svijeta, daju priznanja i počasti koja još više trebaju biti afirmirana i usmjerena na glavne ciljeve misije Lige za mir.

ODLUKE KONGRESA

Na prijedlog Komisije za organizaciona, kadrovska i statutarna pitanja, Svjetski kongres jedinstva humanista, na završnoj plenarnoj sjednici, 25.10.2005. donio je više odluka:

1. Odluku o izmjeni i dopuni Statuta iz 1998. godine.
2. Odluku kojojm se 24. svibanj/maj proglašava DANOM INTERNACIONALNE LIGE HUMANISTA, kada će se promovirati laureati i dodjeljivati određena priznanja i počasti.
3. Odluku o imenovanju acc. Helmut Moritza za predsjednika Internacionalne lige humanista u drugom mandatu.
4. Odluku o imenovanju dr. Sonje Stiegelbauer za zamjenika predsjednika Internacionalne lige humanista.
5. Odluku o imenovanju msgr. dr Franje Komarice za zamjenika predsjednika Internacionalne lige humanista u drugom mandatu.
6. Odluku o imenovanju prof. Zdravka Šurlana za generalnog sekretara bez ograničenja mandata (potvrđena Odluka Kongresa iz 1998. godine).
7. Odluku o imenovanju g. Damira Matkovica za zamjenika generalnog sekretara.
8. ODLUKU o imenovanju članova Međunarodnog stalnog komiteta u sastavu:

• Acc. Ivan Supek, počasni predsjednik, (Hrvatska)
• Acc. Helmut Moritz, (Austrija)
• Dr. Sonja Stiegelbauer-Starrach, (Austrija)
• Msgr. dr Franjo Komarica, (BiH)
• Prof. Zdravko Šurlan, (BiH)
• Prof. dr Miroslav Polzer, (Slovenija)
• Prof. dr Vladimir Knapp, (Hrvatska)
• Prof. dr Fuada Stanković, (Srbija i Crna Gora)
• Prof. dr Ralph Manly, (Velika Britanija)
• Acc. Arif Tanović, (BiH)
• Dr Stephen Jakovac, (SAD)
• Acc. Luko Paljetak, (Hrvatska)
• Acc. Nikola Kovač, (BiH)
• Prof. dr Petr Holota, (Češka)

• Komitet za zaštitu djece i obitelji od zloupotrebe i nasilja.
• ODLUKU o zadržavanju sjedišta Internacionalne lige humanista u Sarajevu, glavnom  gradu BiH.
• ODLUKU o osnivanju međunarodnog univerziteta «Philip Noel-Baker» sa sjedištem u Sarajevu.
• ODLUKU o imenovanju prof. dr Stiepe Andrijića za rektora Univerziteta «Philip Noel – Baker» u osnivanju.
• ODLUKU o potvrđivanju Odluke ILH iz 2002. godine kojom se g. Juan Antonio Samaranch proglašava počasnim ambasadorom sporta i kulture mira.
• ODLUKU o proglašenju g. JUAN MARIA TINTORE TURULL internacionalnim humanistom godine 2005.
• ODLUKU o proglašenju Grada Barcelone Internacionalnim humanističkim gradom, (Odluka iz 2002. godine).
• ODLUKU o prijemu u članstvo mladih humanista

• Ane Lujo, Ajla Lasić, Milana Marinković, Dora Tamari - Tutnjević, Barbara Daničić, Miljenka Tošaj, Muamer Musabašić, Frano Banić, Antonia Pavlović, Ivana Žagar, Bojan Radević, Lejla Šebić, Dijana Marlais, Ismihana Fehrić, Nina Barić.

• ODLUKU o imenovanju gradonačelnika Grada Banja Luka, g. Dragoljuba Davidovića predsjednikom Komiteta za nominaciju gradova internacionalnim humanističkim gradovima iz Evrope i svijeta.

Pozdravno pismo dr Sonje Stiegelbauer

Cijenjeni članovi Internacionalne lige humanista!
Dame i gospodo!

Duboko sam zahvalna što ste me pozvali i prozvali «prijateljem koji nas nikad ne zaboravlja». Kako vas mogu zaboraviti! Bila sam jako blizu vas kroz moj projekat Vijećnica u Sarajevu. Taj projekat me drži jako zauzetom, da vam mogu poslati samo video poruku, umjesto da sam tu sa Vama. Jako mi je žao što nisam u mogućnosti da sudjelujem lično na Kongresu, ali radeći za mir u Vašoj regiji, znači raditi da ovaj devastirani objekat, toliko blizak sudbini Bosne i Hercegovine, Sarajevu, i njenim ljudima, renoviran i spreman simbolizira bolju budućnost.

Hvala vam što pokazujete svijetu, kroz rad Kongresa da humanizam živi i pokazuje da je miroljubiv život moguć.
Ovo je dokazano i na nedavno održanom I Svjetskom festivalu orijentalne muzike u Sarajevu, gdje sam imala čast da čestitam pobjednici sa mojom jasnom porukom:
«Učite sad i poštujte jedno drugo, onda se nikad međusobno nećete mrziti! Stranac sa imenom nije više stranac!»

Bosna i Hercegovina pokazuje da su njeni ljudi u mogućnosti da urade izvaredne stvari u kulturi i nauci, ali ne u politici kao što je nedavni pokušaj reforme policije pokazao. Policija u Evropi može da radi preko državnih granica, ali u BiH policija nije bila u mogućnosti da surađuje preko entiteskih granica, a to je između Federacije BiH i Republike Srpske koje su date Daytonskim mirovnim sporazumom, sad već prije 10 godina.

Za sve ove razloge, za sve ove misije koje trebaju da budu ostvarene, moje je veliko zadovoljstvo da budem sa Vama na ovom veoma korisnom događaju kao Vaš počasni član i Ambasador kulture mira, laureat ZLATNE POVELJE MIRA «LINUS PAULING», kao znak trajne zahvalnosti i priznanja za doprinos kulturi mira i univerzalnih humanističkih načela.
Obećala sam da će ovo biti moja životna obaveza i misija na istom polju kao što je bila u mojoj bivšoj funkciji kao Specijalni predstavnik generalnog sekretara Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu jer sam najviše prepoznala da je rat u Bosni i Hercegovini bio velika tragedija za građane i nije samo razorio sela i gradove, materijalna i kulturna dobra, već je ugradio razjedinjenje i mržnju među pojedince, koji su nekad bili prijatelji i susjedi.

Kao promotor demokracije, mira i poštovanja ljudskih prava i dostojanstva, želim da radim što je više moguće, tako da buduće generacije vide prosperitet svoje Bosne i Hercegovine, dijela ujedinjene Evrope.

Pozivam Vas da obratite više pažnje na kulturu mira koju promovišemo! Treba da uputimo poruku određivanja vrijednosti, stavova, načina ponašanja i načina življenja koja odbacuju nasilje i sprečavaju konflikte, koji će problem zaustaviti u korijenu uzroka i riješiti problem dijalogom i razgovorima između pojedinaca, grupa i nacija. Mir ne znači samo odsutnost sukoba ali mu je potreban pozitivan, dinamičan i neprestan konstruktivan proces gdje će se poduprijeti dijalog a sukobi riješiti u duhu obostranog razumijevanja i suradnje.

Odbrana mira ne počinje samo za konferencijskim stolovima i kroz deklaracije diplomata i političara, ona samo može biti rođena u mislima muškaraca i žena.
Obrazovanje za mir ne smije biti ograničeno u nastavi jer samo društvo je najveće obrazovno tijelo – ne samo nastavnici već i roditelji, mediji, vjerske vođe, političari, svi elementi društva ostavljaju tragove koje će naša djeca pratiti. Zbog toga moramo obuhvatiti širok obim pitanja u našim projektima i inicijativama. Moramo promovisati samoodrživ ekonomski razvoj i društvene odgovornosti, moramo promovisati poštivanje svih ljudskih prava – kao što su ljudska prava i kultura mira komplementarni koncepti.

Moramo osigurati jednakost žena i muškaraca;
Moramo gajiti demokratsko sudjelovanje na svim nivoima;
Moramo podržavati participarnu komunikaciju i slobodan protok informacija i znanja – sve ovo i više radi promocije međunarodnog mira i sigurnosti. Teško je koncentrisati se na jedan problem naše društvene, političke i ekonomske stvarnosti kad se govori o kulturi mira – jednostavno zato što, doslovce, dodiruje svaki aspekt naših života. Kao što sam rekla, to je stav, način razmišljanja i djelovanja u našim kućama i političkom polju. Kao ljudska bića nemamo samo jedno već više identiteta i pripadamo ne samo jednoj već više zajednica. Kako  bi ovo razumjeli moramo početi shvatati kompleksnu vezu između nas u ovom globalnom selu.

Također, kad govorimo o ljudskim pravima u ovom dijelu Evrope općenito, pokušavamo da fokusiramo našu pažnju na civilna i politička prava. Međutim, pitanja zaštite društvenih i ekonomskih prava postaju sve više bitna čitavom svijetu. Društvena i ekonomska prava, kao što su:
pravo na poštenu platu,
pravo na socijalno osiguranje,
pravo na zaštitu zdravlja,
pravo na zaštitu u slučaju nepoštenog otpuštanja,
uzrok je zabrinutosti miliona ljudi. Može se argumentovati da klima balkanske ekonomije ne daje najbolje uvjete za promociju ovih prava. Našoj opservaciji ne smije biti činjenica da socijalna i društvena prava su ljudska prava koja ne mogu biti izdvojena od civilnih i političkih prava. Ne postoji hijerarhija važnosti, samo zajedno mogu konstituisati samostalnu glavnicu osnovnih prava.

Iako je istina da naši ustavi i zakoni određuju društvenu i ekonomsku zaštitu građana, prava garantovana zakonom često nisu dovoljna za pravu implementaciju, jer budu ostavljena bez efektivnih mehanizama koji treba da ih štite.

Dame i gospodo!
Cijenjeni članovi Internacionalne lige humanista!

Obećali ste da ćete poslati jasnu poruku državnicima svijeta. Želite li da čujete moj prijedlog?

Donošenje mira u ratnu zonu svijeta je ogroman uspjeh i moramo uvijek ići ka tome, ali mirotvorci moraju naučiti da poštuju istorije predjela zahvaćenih ratom i povezati moguću energiju, uvijek puštajući da se granice prirodno razvijaju, ne smiju se odvajati porodice, prijatelji i nacije.
Mirotvorci moraju istaći i omogućiti pozitivne aspekte, kao što su ekonomija i bolji uslovi života za ljude, samo tad će oni koji su suočeni sa groznim situacijama početi vjerovati u svoju budućnost i domovinu. Tad će vjerovati u mogući prosperitet!
Na svoju ruku mirotvorci moraju omogućiti radna mjesta, moraju se potruditi da pravo i pomirenje može stvoriti oproštaj, i najveći korak, pustiti prošlost prošlosti i fokusirati se u potpunosti na budućnost.
Neka mirotvorci znaju, da bez demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, nema humanizma i društvene kompetencije.

Želim Vam svima produktivne dane --- očekujem sa velikim interesovanjem Vašu Deklaraciju.
Hvala Vam
Vaša, Sonja Stiegelbauer